devizna-stednja

Devizna štednja ili kunska štednja – što je isplativije?

Štednja u banci je i dalje najčešći izbor građana kada raspolažu s viškom novčanih sredstava. Prilikom ugovaranja štednje, građani mogu odabrati hoće li štedjeti u kunama ili se mogu odlučiti za deviznu štednju. 

Devizna štednja podrazumijeva štednju u nekoj od stranih valuta uz isplatu glavnice, kamata i rente u devizama ili kunskoj protuvrijednosti po kupovnom tečaju za devize važećem na dan isplate. Uz navedeno, moguća je i štednja u kunama koja je indeksirana uz neku stranu valutu. Kunska štednja, kako joj samo ime govori, predstavlja štednju u kunama. 

U kojoj valuti građani Hrvatske preferiraju štedjeti? 

U Hrvatskoj građani dominantno štede u dvije valute, a to su kuna i euro. Ukupna oročena kunska i devizna štednja u kolovozu 2020. godine iznosila je 102,8 milijardi kuna od čega 29,8 milijardi kuna otpada na kunsku štednju. S obzirom na to da devizna štednja u Hrvatskoj čini 71% ukupne štednje građanstva, možemo reći kako građani dominantno štede u devizama. 

Pri tome 85% građana koji štede u devizama, štedi u eurima. Prema navedenim podacima, možemo zaključiti da Hrvati preferiraju deviznu štednju i to štednju u eurima. Preko 90% štednje je u eurima i kunama, tek se neznatno mali broj građana odlučuje na štednju u američkim dolarima ili ostalim valutama poput švicarskih franaka, britanskih funti, australskih i kanadskih dolara. 

2020. godine ukupna kunska štednja bilježi tendenciju opadanja dok je devizna štednja počela rasti. Rast devizne štednje djelomično možemo prepisati i slabljenju vrijednosti kune koja je bila za jedan posto slabija u odnosu na kraj 2019. godine, odnosno za dva posto slabija u odnosu na kolovoz prethodne godine. Do porasta vrijednosti devizne štednje dolazi kada raste tečaj kune prema euru što podrazumijeva pad vrijednosti kune (deprecijacija). 

S druge strane, kada tečaj kune prema euru padne, što podrazumijeva jačanje kune jer sada za jedan euro trebamo dati manje kuna (aprecijacija), vrijednost devizne štednje se smanjuje. Takva zakonitost proizlazi iz činjenice da se devizna štednja u Hrvatskoj iskazuje u kunama.

Veliki udio devizne štednje u ukupnoj štednji, kao i činjenica da se hrvatski građani dominantno zadužuju u eurima, dovodi do visoke razine eurizacije našeg gospodarstva. Hrvatska je zemlja s jednom od najviših razina depozitne i kreditne eurizacije u središnjoj i istočnoj Europi. Eurizacija se odražava na visokim razinama dugi niz godina, a razlog tome je da negativna iskustva građana s devalvacijama, deprecijacijama, visokom inflacijom te hiperinflacijom kune i dan danas u značajnoj mjeri utječu na njihovo ponašanje i investicijske odluke koje donose. Zbog negativnog iskustva građana u prošlosti, većina njih se danas odlučuje na deviznu štednju u eurima. 

Prinosi na deviznu i kunsku štednju 

Građani bi odluku o valuti u kojoj će štedjeti trebali donositi imajući na umu valutu u kojoj će ušteđena sredstva u konačnici i  trošiti. Štediše koji štede u stranim valutama, osim što ostvaruju određene kamate potencijalno mogu zaraditi i na promijeni tečaja. Navedeno se može promatrati dvojako pa devizna štednja sa sobom može donijeti i određene gubitke zbog čega se ona može smatrati rizičnijim oblikom štednje u odnosu na kunsku štednju. Tako rizičnija devizna štednja može donijeti veće prinose, ali primano u dugom roku i primarno za valute koje karakterizira volatilniji tečaj prema kuni. 

Primjer rizične devizne štednje mogli smo vidjeti nedavno i u Hrvatskoj kada su brojne štediše koji su izabrali švicarski franak kao valutu štednje doživjeli pad vrijednosti svoje ušteđevine zbog nagle promjene deviznog tečaja. 

Ono što vrijedi za deviznu štednju, neovisno o varijacijama kamatnih stopa između banaka, je činjenica da su one podložne transakcijskim troškovima u formi troškova zamjene strane valute za kunu i obrnuto čime se efektivno smanjuje prinos koji štediša ostvaruje na štednju u devizama.

Investicijsko zlato – isplativija devizna štednja?

Osim deviza koje predstavljaju stranu valutu koje koristimo kao sredstvo devizne štednje, kao stranu valutu u svrhu štednje, odnosno ulaganja možemo tretirati i investicijsko zlato. Deviza je valuta koja predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u određenoj zemlji različitoj od naše te da bismo njime mogli platiti u našoj zemlji trebamo ju zamijeniti za kune. Ista stvar je i s investicijskim zlatom: da bismo njime mogli platiti, potrebno ga je prethodno zamijeniti za novac u mjenjačnicama koje su specijalizirane za otkup zlata kao što je to u Hrvatskoj npr. BankaZlata.com.

Ako promatramo devize i investicijsko zlato kao stranu valutu u kojoj možemo štedjeti, možemo ih uspoređivati i promatrati prema prinosu kojeg od njih ostvarujemo. Kamatne stope na oročenu deviznu štednju u pravilu su izrazito niske te kao takve nisu u mogućnosti neutralizirati negativne efekte inflacije. U prijevodu, bankovnom štednjom gubite vrijednost novca.

S druge strane, prinos koji se ostvaruje ulaganjem u investicijsko zlato znatno je veći od prinosa na oročenu deviznu štednju, ali i oročenu kunsku štednju. Kroz posljednjih dvadeset godina cijena zlata je u prosjeku rasla oko 9% godišnje. Takav prinos veći je od prinosa na bilo kakvu vrstu štednje čak i u onim vremenima kada je štednja nosila relativno visoke kamatne stope. Prinos na investicijsko zlato tako ne samo da neutralizira negativne efekte inflacije, već omogućava i relativno visoku realnu zaradu za investitora. 

Osim što donosi veći prinos od kunske štednje i devizne štednje, investicijsko zlato nije podložno ni oporezivanju za razliku od kamata na štednju koje se oporezuju stopom od 12% kao i pripadajućim prirezom što investicijsko zlato i prema ovom obilježju čini isplativijom investicijom.  Kao još jedna prednost investicijskog zlata naspram klasične štednje u banci može se istaknuti činjenica da je ulaganje u investicijsko zlato sigurnije u kontekstu potencijalnog gubitka investicije. 

Pod potencijalnim gubitkom investicije podrazumijevamo moguću propast banke ili nastanka nekog drugog osiguranog događaja: u tim slučajevima maksimalni osigurani, odnosno pokriveni iznos štednje i depozita je 100.000,00 eura. S druge strane, kad je riječ o investicijskom zlatu, ne postoje takva ograničenja.

Autor:

KamatneStope.com

Napomena:

Tekstovi na KamatneStope.com služe isključivo za informiranje i educiranje te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.