Efektivna kamatna stopa (EKS) predstavlja stvarnu cijenu kredita pojedine banke koja uključuje i ostale troškove kredita poput naknada i ostalih izravnih troškova. Uspoređivanjem različitih efektivnih kamatnih stopa banaka dobiva se uvid u to koja banka ima niže troškove kreditiranja za klijenta što u konačnici omogućava donošenje odluke o kamatnoj stopi koja najbolje odgovara klijentovim mogućnostima i očekivanjima.
Efektivna kamatna stopa podrazumijeva jedinstvenu metodu prikazivanja kamatnih stopa s ciljem povećanja transparentnosti glede troškova zaduživanja. Njezin izračun uključuje i naknade koje se naplaćuju kada se kredit odobrava te kao takva daje precizniji i sveobuhvatniji prikaz cijene kredita.
Maksimalna efektivna kamatna stopa koja se potrošačima može naplatiti propisana je odredbama članka 20.a Zakona o potrošačkim kreditima i članka 17. Zakona o potrošačkim stambenim zajmovima. Maksimalna efektivna kamatna stopa za potrošačke kredite jednaka je stopi zakonski zateznih kamata za ostale odnose uvećanoj za dva postotna boda te ona u drugoj polovici 2020. iznosi 7,89% (5,89% + 2%). S druge strane, maksimalna efektivna kamatna stopa za stambene kredite jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata za ostale odnose. Prema tome, ona u drugoj polovici 2020. iznosi 5,89% pa možemo zaključiti kako je stambeno zaduživanje jeftinije od potrošačkog.
Banke i ostale kreditne institucije obvezne su iskazati visinu efektivne kamatne stopa u svojim promotivnim aktivnostima koje se odnose na oglašavanje i prodaju kredita. Uz navedeno, banka je prilikom zaključenja ugovora o kreditu dužna korisniku kredita uručiti plan otplate kredita s jasno iskazanom efektivnom kamatnom stopom.
Osim što se efektivna kamatna stopa može računati za kredite, ona se može računati i za depozite pri čemu ona obuhvaća nominalnu kamatnu stopu i premiju na štednju, ako takva postoji. Međutim, od 12. mjeseca 2020. godine se u određenim bankama ukida vrsta štednje koja sa sobom nosi premiju pa možemo govoriti da je efektivna kamatna stopa na štednju jednaka njenoj nominalnoj kamatnoj stopi.
Što sve ulazi u izračun efektivne kamatne stope na kredite?
Metodu izračuna efektivne kamatne stope određuje i propisuje Hrvatska narodna banka te je ona jedinstvena za sve hrvatske banke.
Na visinu EKS-a utječe visina nominalne (redovne) kamatne stope (NKS) te visina različitih naknada koje je klijent dužan platiti banci u procesu odobravanja kredita, kao i visina eventualno potrebnih instrumenata koji služe za osiguranje kredita. U nastavku dajemo pregled primjera naknada koje ulaze i ne ulaze u izračun efektivne kamatne stope.

Tako u slučaju npr. lombardnog kredita banka od klijenta zahtijeva da založi oročeni depozit u njenu korist što povećava vrijednost EKS-a. EKS će također biti veći ako se klijent banke prilikom uzimanja kredita odluči na ugovaranje kredita s premijom osiguranja otplate kredita. Takva premija može povećati vrijednost efektivne kamatne stope i do dva posto.
Kada se na visinu nominalne kamatne stope nadodaju naknade i troškovi koji su izravno povezani s odobravanjem kredita, trošak kredita veći je od same nominalne kamatne stope (NKS). Za koliko će taj trošak biti veći prije svega ovisi o broju, a potom i o visini naknada koje je zajmotražitelj dužan platiti. Zbog toga je trošak kredita uvijek efektivno veći od NKS te bi se prilikom razmatranja uzimanja kredita uvijek trebala gledati efektivna kamatna stopa.
Ugovorena kamatna stopa treba biti iskazana u otplatnom planu kredita pri čemu treba biti izraženo je li riječ o fiksnoj ili promjenjivoj kamatnoj stopi. U slučaju da je riječ o promjenjivoj kamatnoj stopi, izračun EKS-a se vrši na temelju nominalne kamatne stope koja je aktualna na dan njenog obračuna. Također, u tom slučaju se EKS mijenja svaki put kad se promijeni NKS.
Pregled kretanja efektivnih kamatnih stopa u Hrvatskoj
Efektivna kamatna stopa razlikuje se ovisno o valuti u kojoj se kredit odobrava kao i o vrsti kredita. S obzirom na valutu, kredite možemo podijeliti na kunske kredite te kredite indeksirane u stranim valutama. Kada je riječ o stranim valutama, dominiraju krediti indeksirani u euru.
Pregled ponderiranih prosječnih efektivnih kamatnih stopa kreditnih institucija za srpanj, kolovoz, rujan i listopad 2020. na stambene kredite dajemo u tablici ispod.

Vidimo kako je prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa u pravilu veća kad je riječ o stambenim kreditima koji su indeksirani u stranim valutama pri čemu je EKS veća kad je riječ o indeksaciji u francima, nego u eurima. Kada promatramo kretanje efektivne kamatne stope kroz zadnjih nekoliko godina, uviđamo kako se ona u posljednjih osam godina značajno smanjila.
U 2012. godinu EKS za kunske stambene kredite iznosila je 6,20% dok u listopadu 2020. iznosi 3,09% što znači da se vrijednost EKS-a u periodu od osam godina prepolovila čineći ovakav oblik zaduživanja jeftinijim. Isto vrijedi i za efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite indeksirane u eurima i francima.
Ovdje valja napomenuti kako promjene u deviznim tečajevima, koje mogu biti svakodnevne, mogu imati veliki utjecaj na visinu efektivne kamatne stope te zbog toga banke ne mogu najčešće unaprijed odrediti EKS za cjelokupno vrijeme vraćanje kredita koji je ugovoren uz valutnu klauzulu. Samim time takva vrsta kredita za sobom nosi dodatan rizik za klijenta, a koji nije uključen u visinu EKS-a.
U sljedećoj tablici dajemo pregled efektivnih kamatni stopa za gotovinske i stambene kredite po različitim bankama u Hrvatskoj.
EKS za gotovinske kredite podrazumijevaju kredit od 75.000 kn, odnosno 10.000 eura uz fiksnu kamatnu stopu te rok otplate od 7 godina (84 mjeseci). EKS za stambene kredite podrazumijevaju kredit od 525.000 kuna, odnosno 70.000 eura uz fiksnu kamatnu stopu te rok otplate od 20 godina (240 mjeseci).

Autor:
KamatneStope.com
Napomena:
Tekstovi na KamatneStope.com služe isključivo za informiranje i educiranje te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.