euribor-libor-slika

Što su EURIBOR i LIBOR i zašto su važni?

EURIBOR i LIBOR predstavljaju često korištene referentne kamatne stope. Referentne kamatne stope su kamatne stope koje predstavljaju osnovu svih financijskih ugovora poput ugovora o kreditu, prekoračenja na bankovnim računima te osnovu za druge kompleksnije transakcije. 

Jedna od važnijih primjena ovih stopa je njihovo korištenje u bankovnom sustavu, posebice u kreditnim poslovima banaka gdje se one koriste za određivanje promjenjivog dijela varijabilne kamatne stope na kredite. Prema tome, jedan od ciljeva ovih stopa je odraziti trošak zaduživanja na tržištu. 

U nastavku dajemo pregled ovih dviju važnih referentnih kamatnih stopa. 

EURIBOR – što je, zašto je važan i kako se kretao tijekom vremena?

EURIBOR (engl. Euro Interbank Offered Rate) je referentna kamatna stopa na neosiguranom tržištu koje se računa za nekoliko različitih rokova dospijeća: jedan tjedan, jedan mjesec, tri mjeseca, šest mjeseci i dvanaest mjeseci. Ovom stopom upravlja Europski institut za tržišta novca (EMMI) koji EURIBOR definira kao stopu po kojoj banke u Europskoj uniji i članicama Europskog udruženja slobodne trgovine mogu pribaviti sredstva na neosiguranom međubankovnom tržištu. 

EURIBOR se utvrđuje za valutu euro, a utvrđuje se na dnevnoj razini od strane informacijskog sustava Thomson Reuters kao prosječna stopa po kojoj prvoklasne banke jedna drugoj posuđuju neosigurana sredstva u eurima. S ciljem što veće reprezentativnosti EURIBOR-a, banke koje sudjeluju u izračunu moraju zadovoljiti određene kriterije. Kao i ostale referentne kamatne stope, EURIBOR je javno dostupan, a njegove vrijednosti se mogu, između ostalog, pronaći na internetskim stranicama EMMI-ja (https://www.emmi-benchmarks.eu/emmi/).

Ova referentna kamatna stopa se izračunava prema hibridnoj metodologiji koja se sastoji od tri razine, a koja daje prednost upotrebi stvarnih transakcija u svim slučajevima kada su one dostupne i kada je to prikladno. Međutim, kada takve transakcije nisu dostupne, metodologija se oslanja na druge srodne izvore tržišnih cijena kako bi se osigurala njezina transparentnost i snaga. 

Upravo transparentnost i snaga EURIBOR-a prinose njegovoj popularnosti koja se ogleda  u činjenici da je ova referentna kamatna stopa od sustavne važnosti za financijsku stabilnost, a kao takvom ju je proglasila Europska komisija u kolovozu 2016. godine. Prema Europskoj komisiji, EURIBOR je jedna od najvažnijih referentnih kamatnih stopa u svijetu na što ukazuje činjenica da vrijednost financijskih instrumenata i financijskih ugovora u EU koji su vezani uz nju premašuje 500 milijardi eura

Vrijednost EURIBOR-a ovisi o referentnoj kamatnoj stopi ECB-a , odnosno o njenoj monetarnoj politici. Monetarna politika i njen smjer prvenstveno ovise o ekonomskom ciklusu u kojem se ekonomija nalazi. Na EURIBOR utječu i očekivanja koja vladaju na financijskim tržištima. Riječ je o očekivanjima glede budućih kretanja inflacije, promjene rasta realnog sektora i zaposlenosti. Sukladno ekonomskom ciklusu i budućim očekivanjima, ECB određuje smjer monetarne politike te  spušta ili podiže referentnu kamatnu stopu. Ovisno o tome u kojem smjeru će odrediti promjenu referentne kamatne stope, mijenjat će se i EURIBOR. 

Na sljedećem grafikonu prikazano je kretanje jednogodišnjeg EURIBOR-a u periodu od 2000. do 2020. godine. 

Izvor: euribor-rates.eu

U promatranom razdoblju od 2000. do 2020. godine vidimo kako je došlo do značajnog pada vrijednosti EURIBOR-a. U srpnju 2000. godine dosegnuo je vrijednost od 5,34% nakon čega se bilježi njegov pad do razine od 2,1% u 2005. godini. Nakon dostizanja najniže razine u pet godina, opet počinje rasti i dostiže svoj vrhunac ovog promatranog razdoblju u listopadu 2008. godine kada je bio na razini od 5,49%, a nakon čega je u kontinuiranom padu izuzev u 2012.

Navedeno se može povezati s događajima koji su prethodili i doveli do Velike gospodarske krize, ali i  sa sanacijom štete koju je ona prouzročila. Kako bi smanjila razmjere krize, ECB se odlučila za snižavanje kamatnih stopa s ciljem poticanja gospodarske aktivnosti putem mogućnosti povoljnog zaduživanja. Vrijednost EURIBOR-a prešla je u 2016. godini u područje negative što se može povezati s politikom negativnih kamatnih stopa koju je ECB tad počela provoditi određujući svoju ciljnu kamatnu stopu kao negativnu vrijednost.

Ako promatramo period od 2005. godine do 2020. godine vrijednost EURIBOR-a smanjila se s 5,34% na -0,5%, odnosno pala je za 5,84%. Ovo kretanje u prilog ide svima onima koji imaju ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu na svoje kredite, a čiji se promjenjivi dio te varijabilne kamatne stope veže uz EURIBOR. Tim korisnicima kredita se značajno smanjila kamatna koju plaćaju kao cijenu za posuđena sredstva. S druge strane, od ovog trenda nisu beneficirali štediše koji imaju oročenu štednju uz promjenjivu kamatnu stopu s obzirom na to da ostvaruju izrazito nizak ili čak negativan prinos. 

LIBOR – skandalozna referentna kamatna stopa 

LIBOR (engl. London Interbank Offered Rate) je  referentna kamatna stopa po kojoj prvoklasne banke mogu pribaviti novac na londonskom tržištu novca i to u jednoj od pet valuta: švicarski franak, euro, funta, dolar i jen pri čemu se u obzir uzima od 11 do 18 najvećih londonskih banaka. 

Za vrijednost LIBOR-a i njegovu svakodnevnu objavu zadužen je Intercontinental Exchange. Ovdje je važno napomenuti kako se LIBOR ne računa na temelju realiziranih kamatnih stopa po kojima  banke međusobno posuđuju sredstva, već na temelju očekivane kamatne stope za koju banke smatraju da bi platile kod posuđivanja sredstava. Tako poslovne banke mogu značajno manipulirati visinom LIBOR-a.

LIBOR je globalno popularniji od EURIBOR-a upravo zato što pokriva više valuta te zato što su uz njega vezane kamatne stope na različite vrste financijskih instrumenata poput obveznica poduzeća, kredita te razne vrste izvedenica. 

Ova referentna kamatna stopa uvedena je 1986. godine kako bi poslužila kao mjerilo financijskim institucijama za određivanje kamatnih stopa. LIBOR se koristi za određivanje kredita s promjenjivom kamatnom stopom, obveznice, kreditne swapove, privatne studentske zajmove te ostale vrste duga. Do 2019. godine LIBOR je korišten za određivanje cijene hipotekarnih kredita u vrijednosti od 1,2 bilijuna dolara te potrošačkih kredita u vrijednosti od 1,3 bilijuna dolara što ukazuje na to da njegov značaj poprima svjetske razmjere. 

Upravo je njegova globalna popularnost bila od značaja kada riječ o skandalu koji se za njega veže. LIBOR se veže uz skandal koji se odnosi na činjenicu da je on odigrao značajnu ulogu u pogoršanju financijske krize 2008. Credit default swapovi bili su glavni pokretači navedene financijske krize. Brojne banke osiguravale su rizične hipoteke i druge sumnjive financijske proizvode koristeći CDS, a same stope CDS-a bile su određene korištenjem LIBOR-a. LIBOR je bio „kriv“ za prenošenje krize zato što su banke namjerno procjenjivale sve veće kamatne stope povećavajući tako LIBOR. LIBOR je rastao čime su rasle i kamatne stope čineći kredite sve skupljima što je posljedično dovelo do sloma balona i financijskih tržišta. Ovdje je on igrao ključnu ulogu u prenošenju krize na sve dijelove globalne ekonomije. 

Navedene krize su rezultirale njegovim postepenim ukidanjem. Sukladno odluci mjerodavnih institucija iz ovog područja, donesena je odluka o njegovom postupnom ukidanju s očekivanim rokom potpunog ukidanja do 30. lipnja 2023. LIBOR će biti zamijenjen sa SONIA-om koja predstavlja prekonoćnu kamatnu stopu koji banke plaćaju na neosiguranom britanskom tržištu.