kratkorocne-kamatne-stope-dugorocne-slika

Kratkoročne i dugoročne kamatne stope

Kamatne stope možemo razlikovati prema njihovoj ročnosti te tako možemo govoriti o kratkoročnim i dugoročnim kamatnim stopama.

Kratkoročne kamatne stope su stope po kojima se vrši kratkoročna posudba financijskih sredstava između financijskih institucija, stope po kojima su izdani kratkoročni državni vrijednosni papiri ili po kojima se njima trguje. One obično predstavljaju prosjek dnevnih stopa, a mjere se i izražene su u postotku. Kratkoročne kamatne stope mogu se temeljiti na tromjesečnim stopama na novčanim tržištima ako su takve stope dostupne. Tipični standardizirani nazivi za ovu vrstu kamatne stope su „stopa na tržištu novca“ i „stopa na blagajničke zapise“.

Dugoročne kamatne stope odnose se na kamatne stope na državne obveznice s rokom dospijeća od deset godina. One se uglavnom određuju prema cijeni obveznica, riziku dužnika te ostalim komponentama rizika poput očekivane inflacije. Kao i kratkoročne, dugoročne kamatne stope predstavljaju prosjek dnevnih stopa, a mjerene su i izražene u postocima. 

Važno je napomenuti kako se dugoročne kamatne stope ne odnose na kamatne stope po kojima su krediti izdani, nego se odnose na obveznice čiju otplatu jamči država. One su jedna od važnih odrednica poslovnih ulaganja koja predstavljaju bitan izvor gospodarskog rasta: ako su dugoročne kamatne stope niske, potiču ulaganje u novu opremu i projekte, dok ih visoke obeshrabruju. 

Kako se određuju kratkoročne i dugoročne kamatne stope te koja je veza između njih?

Promjene u kratkoročnim i dugoročnim kamatnim stopama mogu na različite načine utjecati na obveznice i ostale dužničke vrijednosne papire. Inflacija i očekivanja glede buduće inflacije su funkcija odnosa između kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa. 

Kratkoročne kamatne stope predstavljaju kamatne stope na instrumente tržišta novca. Najpoznatiji instrumenti tržišta novca su blagajnički i trezorski zapisi koji poput obveznica predstavljaju dužničke vrijednosne papire, ali se razlikuju prema roku dospijeća koji je kod ovih instrumenata kraći od godine dana. Ulaganje u ove vrijednosne papire najčešće nije u domeni malih, privatnih investitora s obzirom na to da su denominirani u velikim iznosima – npr. u Hrvatskoj su blagajnički zapisi denominirani u vrijednosti od 100.000 kuna. Ovaj oblik niskorizične investicije malim je investitorima primarno dostupan putem ulaganja u fondove tržišta novca.

U većini zemalja su kratkoročne kamatne stope administrirane od strane središnje banke prije svega putem izdavanja blagajničkih zapisa koji predstavljaju vrlo učinkovit instrument monetarno-kreditne politike. Središnja banka izdaje blagajničke zapise te kao njezin izdavatelj određuje njihovu kamatnu stopu. U Hrvatskoj blagajničke zapise izdaje Hrvatska narodna banka, poslovne banke, a mogu ih izdavati i nebankovne financijske institucije. Tako svi oni, određivanjem kamatne stope na blagajničke zapise, utječu na kratkoročnu kamatnu stopu. 

S druge strane, središnja banka ne kontrolira dugoročne kamatne stope već su one pod utjecajem tržišnih snaga ponude i potražnje. Ponuda i potražnja određuju tržišnu ravnotežnu cijenu dugoročnih obveznica temeljem koje se formiraju dugoročne kamatne stope. Na određivanje dugoročnih kamatnih stopa na obveznice utječe i očekivana inflacija. Ako rastu očekivanja glede buduće inflacije, rasti će i kamatna stopa. Ostale komponente rizika poput npr. kreditnog rizika nemaju značajan utjecaj na visinu ove kamatne stope. Navedeno proizlazi iz činjenice da se država percipira kao siguran dužnik, odnosno kao dužnik koji će s velikom vjerojatnošću vratiti posuđena sredstva jer država kao takva ne može propasti. Zbog toga su upravo ove kamatne stope među nižima. 

Kamatne stope, cijena obveznica te inflacijska očekivanja su međusobno korelirani. Kretanje kratkoročnih kamatnih stopa, koje su primarno determinirane od strane središnje banke, različito utječe na obveznice s različitim rokovima dospijeća, a sve to u ovisnosti o očekivanja investitora glede buduće inflacije.

Ako investitori očekuju rast inflacije u narednom razdoblju, oni će zahtijevati veći prinos u budućnosti. Ovo će rezultirati porastom dugoročne kamatne stope u odnosu na vrijednost kratkoročne kamatne stope. Općenito će se veće promjene događati u pogledu dugoročnih kamatnih stopa jer je potreban određeni period da tržište prepozna i vrednuje promjene u očekivanjima i stajalištima investitora. 

Kretanja kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa 

Graf u nastavku pokazuje kretanje kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa u zemljama Eurozone u periodu od 2008. godine do 2019. godine pri čemu se kratkoročne kamatne stope odnose na tromjesečne kamatne stope, a dugoročne kamatne stope na kamatne stope na dugoročne obveznice.

dugorocne-kratkorocne-kamatne-stope

Izvor: OECD.org – Long-term interest rates ; OECD.org – Short-term interest rates

U posljednjih 11 godina došlo je do značajnog pada i kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa pri čemu kratkoročne kamatne stope s početkom 2015. godine poprimaju negativne vrijednost. Navedeno proizlazi iz činjenice da je ECB od 2014. godine počeo primjenjivati politiku negativnih kamatnih stopa kako bi potaknuo europsko gospodarstvo. 

Vidimo kako su u svakom promatranom razdoblju dugoročne kamatne stope više od kratkoročnih kamatnih stopa. Razlog tome je da dugoročne obveznice, koje predstavljaju temelj određivanja dugoročnih kamatnih stopa, imaju dulji rok dospijeća od blagajničkih i trezorski zapisa temeljem kojih se određuju kratkoročne kamatne stope.  Što je dulje vrijeme dospijeća obveznice, to je njezina cijena više osjetljiva na promjena kamatnih stopa te zbog toga promjena kamatne stope ima veći utjecaj na dugoročne obveznice, nego na kratkoročne blagajničke zapise. S obzirom na veću osjetljivost dugoročnih obveznica na tržišna kretanja, investitori traže veću naknadnu za preuzeti rizik pa su i prinosi na dugoročne vrijednosne papire veći od onih na kratkoročne. 

Prema prognozi OECD-a, predviđa se daljnji pad i kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa. Očekuje se da će u 2021. i dugoročne kamatne stope u Eurozoni prijeći iz pozitivne vrijednosti u negativnu dok će kratkoročne kamatne stope pasti do -0,5%.

Neovisno o tome je li riječ o kratkoročnim ili dugoročnim kamatnim stopama, ulaganje u vrijednosne papire koji čine temelj njihovog izračuna – državne obveznice te blagajnički i trezorski zapisi, predstavlja neisplativ oblik investiranja. Navedeno posebno vrijedi ako zaista dođe do pada dugoročnih kamatnih stopa ispod nule što bi zapravo značilo da će imatelji državnih obveznica na kraju razdoblja držanja primiti vrijednost manju od vrijednosti koje su inicijalno uložili. U toj situaciji poželjno bi bilo višak svoj sredstava uložiti u investicije koje nisu ovisne o kretanju kamatnih stopa koje se u zadnje vrijeme nalaze na rekordno niskim razinama. S obzirom na to da ulagači u ove oblike vrijednosnih papira preferiraju sigurnost, kao pogodan oblik investiranja javlja se kupovina investicijskog zlata – sigurne investicije koja u posljednjih dvadesetak godina ostvaruje prosječan prinos od 9%.

Autor:

KamatneStope.com

Napomena:

Tekstovi na KamatneStope.com služe isključivo za informiranje i educiranje te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.