Negativne kamatne stope u financijskom sektoru mogu se pojaviti na nekoliko razina; na kredite stanovništva, na depozite građana kod banaka, obveznice, depozite poslovnih banaka kod središnje banke, itd. Negativne kamatne stope javljaju se u situaciji pada nominalnih kamatnih stopa ispod nule. 

Što stoji u pozadini negativnih kamatnih stopa?

Scenarij pojave negativnih kamatnih stopa najčešće se ostvaruje u fazi kontrakcije ekonomije, odnosno u fazi duboke ekonomske recesije. U ovoj fazi poslovnog ciklusa, posebno ako vlada deflacijsko razdoblje (pad opće razine cijena), središnja monetarna institucija može pribjeći politici negativne kamatne stope. 

Politika negativne kamatne stope predstavlja instrument monetarne politike kod kojeg su nominalne ciljane kamatne stope određene tako da je njihova vrijednost negativna, odnosno nalazi se ispod teorijski najniže granice od 0%. Motivi ove politike očituju se u poticanju gospodarskog oporavaka i rasta s ciljem pokretanja ekonomije i izlaska iz krize. 

U uvjetima recesije i deflacije građani i poduzeća pokazuju pretjeranu sklonost čuvanja novca kojeg bi umjesto toga trebali trošiti ili ulagati kako bi se započeo gospodarski oporavak. Navedeno dovodi da pada ukupne potražnje, odnosno javlja se višak ponude nad potražnjom što vodi daljnjem snižavanju cijena. Takav pad ima negativni efekt po poduzeće što rezultira zatvaranjem proizvodnje. Smanjenje i zatvaranje proizvodnje pak vodi povećanju nezaposlenosti te ispočetka pokreće ranije opisan mehanizam. 

U ovoj situaciji, provodi se ekspanzivna monetarna politika koja se očituje u povećanju ponude novca te posljedičnom snižavanju kamatne stope. Međutim, ako su deflacijske snage dovoljno jake, jednostavno spuštanje kamatnih stopa na nulu vjerojatno neće biti dovoljno da bi se potaknulo zaduživanje i kreditiranje s ciljem pokretanja gospodarskog oporavka pa se pribjegava negativnim kamatnim stopama. 

Zone negativnih kamatnih stopa

Negativne kamatne stope nastaju kada dolazi do pada nominalne kamatne stope koja predstavlja ključnu kamatnu stopu za izračun kamate. Kada dođe do pada nominalne kamatne stope u određenoj ekonomskoj zoni, može se govoriti o okruženju s negativnim kamatnim stopama.  

U situaciji negativnih kamatnih stopa banke i ostale financijske institucije trebaju platiti središnjoj banci što na njihovim računima za namiru „čuvaju“ depozite u formi obvezne pričuve i ostale depozite za razliku od normalne situacije u kojoj središnja banka plaća poslovnim bankama kamate na takve depozite. Na taj način središnja banka „kažnjava“ financijske istitucije u nadi da će potaknuti kreditiranje i zaduživanje i tako pokrenuti oporavak gospodarstva. 

Da bi samnjile svoje troškove, poslovne banke mogu biti „prenijeti“ negativne kamatne stope na depozite koje građani i poduzeća drže kod svojih poslovnih banaka. Tako se i na njihove depozite primjenjuju negativne kamatne stope, odnosno klijenti bankama plaćaju kamate za držanje svojih sredstava u banci. U tom slučaju klijenti ne zarađuju, nego zapravo gube novac. U toj situaciji klijente ništa ne sprječava da povuku svoja sredstva iz banaka što bi stvorilo opasnost juriša na banke, ali prava prijetnja je u tome da bi takav čin štediša rezultirao rastom kamantih stopa što je suprotno onome što se negativnim kamatnih stopama želi postići. Negativne kamatne stope na depozite stanovništva pojavljuju se u iznimnim slučajevima, ali one nisu rijetkost kad je riječ o depozitima poduzeća, posebno kad je riječ o kratkoročnim depozitima. 

Negativne kamatne stope mogu se pojaviti i kod kredita, ali ova situacija je izrazito malo vjerojatna. U slučaju da se one prenesu i na kredite građana, to bi značilo da banka svojim klijentima mora plaćati za sredstva koja su klijenti od nje posudili. Međutim, većina banaka nikad neće sniziti svoju kamatnu stopu do negativne vrijednosti zato što je sam pad kamatnih stopa na kredite limitiran uvjetima i odredbama ugovora u kreditu koje klijent potpisuje s bankom. 

Što se tiče primjene negativne kamatne stope na štednju i kredite građana kod poslovnih banaka, one će utjecati na njih samo ako klijent s bankom ima ugovorenu promjenjivu, odnosno varijabilnu kamatnu stopu koja ovisi o kretanju neke referentne tržišne kamatne stope. S obzirom na to da danas velika većina građana ima ugovorene kredite i štednju s fiksnom kamatnom stopom, negativna kamatna stopa ne bi se primjenjivala na njihovu štednju, odnosno kredit, ali će utjecati na njihove depozite ukoliko je poslovna banka odlučila dio troška prebaciti na klijente.

Negativne kamatne stope kod obveznica

Postavljanje kamatnih stopa na negativnu razinu od strane središnjih banaka utječe i na investitore u obveznice. Negativne kamatne stope središnjih banaka guraju dolje kratkoročne kamatne stope na ostale oblike posuđivanja sredstava. Također, one potiču banke i druge investitore, koji su u potrazi za prinosom, na kupnju kratkoročnog državnog duga. Tako velika potražnja za državnim dugom u formi državnih obveznica povećava njihovu cijenu te smanjuje njihov prinos s obzirom na to da se cijene obveznica i njihov prinos kreću u suprotnom smjeru. 

Stope na korporativne obveznice usko su povezane s prinosima na državni dug pa se može zaključiti da negativne kamatne stope središnje banke utječu na prinos na tržištu obveznica te u određenim slučajevima mogu rezultirati negativnim prinosom na obveznice. Ako obveznice zaista nose negativne kamatne stope, tada one postaju potpuno neisplativ oblik investicije jer u tom slučaju investitori ne da neće dobiti nikakvu kamatu, nego će jednog dana dobiti manje sredstva natrag, nego što su inicijalno uložili, što njihov prinos do dospijeća čini negativnim. 

Pomak kamatnih stopa na državne obveznice utječe i na prinose drugih investicije. Jedna od takvih investicija je ulaganje u investicijsko zlato. Možemo reći kako postoji negativna korelacija između kretanja prinosa na državne obveznice i cijene zlata. U situaciji pada kamatnih stopa na obveznice, cijena zlata raste te svako njihovo daljnje opadanja rezultira s očekivanjima glede daljnjeg rasta cijene zlata. U takvoj situaciji se dio investitora okreće prema ulaganja kapitala u zlato što dodatno povećava njegovu cijenu te ovakvu investiciju čini još isplativijom.

Negativne kamatne stope u Europi i svijetu 

Brojne središnje banke u posljednjem desetljeću odlučile su se za primjenu politike negativnih kamatnih stopa. 

Izvor: voxeu.org

Europska središnja banka je svojim činom snižavanja kamatnih stopa do njihove negativne vrijednosti u lipnju 2014. godine bila jedna od prvih većih središnjih banaka koja se odlučila za ovakav čin. S obzirom na to ECB do tada nije imala značajnijeg iskustva s takvom politikom, kamatnu stopu za depozite je snižavala oprezno, u inkrementima od 0,10% sve dok stopa u rujnu 2019. nije dosegnula -0,5%. Iako su negativne kamatne stope kroz vrijeme postale standardni instrument ECB-a, smatraju se kontroverznima. 

Postoje situacije u kojima je politika negativnih kamatnih stopa provođena u vremenima normalnog gospodarskog i ekonomskog stanja. Takav primjer je Švicarska čija je središnja banka koja je početkom 2020. godine odredila je njihovu razinu na -0,75% te je izjavila kako se negativnih razina planira držati i u budućnosti s obzirom na to da one, prema njihovim praćenjima, imaju pozitivan učinak na pokretanje ekonomije. 

Međutim, brojni švicarski privatni bankari se žale kako nakon pet godina negativnih kamatnih stopa njihovi klijenti povlače veliki dio novaca iz banaka kako bi ga sami čuvali. Navedeno proizlazi iz činjenica da su privatne banke dio svojih troškova, koji su nastali usred uvođenja negativne KS, prebacile na neke od svojih najjačih klijenata što je rezultiralo obvezama klijenta za plaćanje naknade bankama.

Negativne kamatne stope javljaju se i u Danskoj koja ima već sada dugu tradiciju negativnih kamatnih stopa koja je započela 2012. godine. Trenutna kamatna stopa u Danskoj iznosi -0,6%, a predivđa se kako će se negativan trend nastaviti i u budućnosti. U Danaskoj su negativne kamatne stope utjecale na kamatne stope koje poslovne banke primjenjuje na odobrene kredite građanima koje su u ekontinuiranom padu od 2012. godine, ali su pozitivne. Također, negativne kamatne stope su se mehanizmom transmisije postepeno prelijevale i na depozite. Od veljače 2020. godine, depoziti tri četvrtine nefinancijskih koporacija bili su terećeni negativnom kamatnom stopom, a od kraja 2019. ona je bila prenešena i na depozite stanovništva koji su prelazili vrijednost od 35.000 eura. 

Sve više središnjih banaka razmišlja o mogućnosti uvođenje negativne kamatne stope među kojima je i Britanska središnja banka. Ona je u rujnu 2020. izvjestila kako razmatra tu mogućnost, posebno u slučaju ako dođe do pogoršanja gospodarskog stanja uzrokovanog sve većim rastom broja zaraženih od koronavirusa, očekivanim skokom nezaposlenosti te mogućim šokovima vezanim uz Brexit.

Politika negativnih kamatnih stopa primjenjuje se i u zemljama izvan Europe od kojih je najpoznatiji Japan u kojem se negativna kamatna stopa primjenjuje od siječnja 2016. uglavnom kako bi se obranio od neželjenog skoka jena koji je naštetio japanskom gospodarstvu koje je ovisno o izvozu. Japanska središnja banka nagovijestila je kako će nastaviti s politikom negativnih kamatnih stopa sve do 2023. godine. 

Autor:

KamatneStope.com

Napomena:

Tekstovi na KamatneStope.com služe isključivo za informiranje i educiranje te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.