porez-na-stednju-slika

Porez na štednju – koliko iznosi i kako se obračunava?

Porez na štednju odnosi se na oporezivanje primitaka od kamata na kunsku i deviznu štednju fizičkih osoba, odnosno štediša. Primici po osnovi kamata na štednju jedna su od skupina primitaka koji čine dohodak od kapitala te od 1. siječnja 2015. godine podliježu oporezivanju stopom od 12%. Uz porez na kamate, štediše su dužni platiti i odgovarajući prirez čime je teret poreza na štednju efektivno veći od inicijalnih 12%.

Postoji nekoliko vrsta primitaka od štednje koji podliježu obračunu i plaćanju poreza na štednju. Oporezuju se primici od kamata na kunsku i deviznu oročenu štednju ili rentnu štednju. Osim primitaka od kamata, ovdje su uključeni i prinosi, nagrade, premije te sve ostale nagrade koje su ostvarene iznad visine uloženih sredstava. 

Obračun, obustavu i plaćanje poreza i prireza na isplaćenu kamata te moguću premiju na štednju obavlja banka u ime klijenta prilikom pripisa ili isplate kamate te o tome obavještava Poreznu upravu. Sve domaće osobe, odnosno rezidenti, obveznici su poreza na obračunatu kamatu te eventualnu premiju na štednju u visini od 12% iznosa kamate koje su podložne oporezivanju. 

Porez na štednju – primjer

Navedeno ćemo ilustrirati primjerom:

Oročili ste 15.000,00 kuna na godinu dana uz kamatnu stopu od 1%. Na ušteđeni iznos ostvarili ste kamate u iznosu od 150,00 kuna te na tako ostvarene primitke od kamata banka obračunava i plaća porez od 12% što iznosi 18,00 kuna. 

Ako je vaše prebivalište u gradu, odnosno općini u kojoj postoji obveza plaćanja prireza, na ostvareni porez plaća se prirez ovisno o konkretnoj stopi. U našem primjeru uzeli smo Grad Zagreb koji ima najveću stopu prireza, 18%, te Bjelovar u kojem ne postoji obveza plaćanja prireza. U slučaju plaćanja prireza, raste porezno opterećenje te se dodatno umanjuje iznos kamata koje štediša prima. 

U konačnici vidimo kako porez na štednju umanje apsolutni iznos kamata koje štediša prima. Sukladno tome, porez na kamate umanjuje i relativni prinos koji štediša ostvaruje; njegov prinos smanjuje se s 1% godišnje na 0,88% godišnje. U slučaju postojanja obveze plaćanja prireza, prinos kojeg štediša ostvaruje se još dodatno umanjuje čime je ukupno porezno opterećenje efektivno veće od inicijalnih 12%.

  Zagreb Bjelovar
Iznos oročenih sredstava 15.000,00 kn 15.000,00 kn
Kamate (1%) 150,00 kn 150,00 kn
Porez na kamate (12%) 18,00 kn 18,00 kn
Prirez (18% i 0%) 3,24 kn 0 kn
Ukupno porez i prirez 21,24 kn 18 kn
Kamate nakon poreza i prireza 128,76 kn 132,00 kn
Ukupno porezno opterećenje 14,16 kn 12%
Prinos od kamata nakon poreza 0,86% 0,88%

Kako se oporezuju drugi oblici štednje?

Zbog izrazito niskih kamatnih stopa te oporezivanja ionako malog prihoda od kamate na štednju, sve se više štediša okreće alternativnim oblicima štednje kao što su investicijsko zlato ili ulaganje u dionice ili investicijske fondove. 

Ulaganjem u dionice, koje predstavljaju rizičnije instrumente tržišta kapitala, investitori ostvaraju primitke po osnovi isplaćenih dividendi te udjela u dobiti koji predstavljaju dohotke od kapitala te i oni podliježu oporezivanju stopom od 12%. Uz navedeno, po istoj stopi se oporezuje i kapitalni dobitak kojeg investitor može ostvariti ako se odluči na prodaju dionice unutar dvije godine od kupnje dionice.

Ipak, većina investitora nije sklona samostalnom ulaganju u navedene instrumente zbog nedostatka znanja ili vremena pa se odlučuje za ulaganje u investicijske fondove. Primici imatelja udjela investicijskog fonda ostvarenih u obliku kamata ili kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda smatraju se dohotkom od kapitala koji podliježe oporezivanju stopom od 12% prve dvije godine od ulaganja. 

Važno je napomenuti kako je ovdje riječ o neto prinosima, odnosno realizirani prinosi fonda se umanjuju za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom. Uz navedene primitke, dohotkom od kapitala se smatraju i kapitalni dobici koji se utvrđuju u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljom, odnosno oporezuje se neto prinos od kapitalnog dobitka.

Investicijsko zlato – jedini neoporezivi oblik štednje?

Oblik štednje koji je sve popularniji u posljednje vrijeme u svijetu i u Hrvatskoj je ulaganje u zlato. Točnije, radi se o kupnji investicijskog zlata koje dolazi u fizičkom obliku – zlatnih poluga i zlatnika. Glavni razlog zbog kojega je štednja u zlatu popularna je to što je cijena zlata u posljednjih 20 godina u prosjeku rasla oko 9% godišnje, što je ovaj oblik štednje učinilo nekoliko puta isplativijim od štednje u banci.


Što se poreza tiče, investicijsko zlato u potpunosti je oslobođeno svakog oblika oporezivanja – kako PDV-a, tako i poreza na kapitalnu dobit. To vrijedi samo za zlato u fizičkom obliku, ne i za ulaganje u zlato u drugim oblicima poput kupnje udjela u zlatnim ETF fondovima ili raznim financijskim izvedenicama vezanim za zlato. Upravo zato zlatne poluge i zlatnici postaju sve češći oblik štednje za budućnost koji je štedišama u pravilu privlačniji nego držanje novca na bankovnom računu.

Autor:

KamatneStope.com

Napomena:

Tekstovi na KamatneStope.com služe isključivo za informiranje i educiranje te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.