Realna i nominalna kamatna stopa su često korišteni pojmovi kod raznih financijskih aktivnosti poput štednje, investiranja, zaduživanja. Kamatna stopa jednostavno rečeno predstavlja cijenu novca. Iz perspektive štediša i imatelja obveznica, kamatna stopa predstavlja cijenu po kojoj su oni spremni ustupiti višak svojih sredstava banci, odnosno poduzeću ili državi. Sa aspekta dužnika, ona predstavlja cijenu koju dužnik mora platiti za novac koji mu je ustupila banka ili drugi kreditor. 

Nominalna kamatna stopa

Nominalna kamatna stopa je ključna kamatna stopa za izračun kamate te je ona najčešće prikazana kao godišnja kamatna stopa. To je ona kamatna stopa koja je dogovorena i koja se plaća kao cijena za novac: temeljem nje se obračunava kamata koju dužnik plaća na svoj kredit, odnosno kamata koju štedišta prima za svoj depozit. Dakle, štedište primaju, a dužnici plaćaju kamate po nominalnoj kamatnoj stopi. 

Realna kamatna stopa

Realna kamatna stopa je stopa koja je bitnija za štediše, investitore i banke. Uz to koliki nominialni iznos primaju, odnosno plaćaju, bitno im i je i koliko se robe, usluga i stvari može kupiti tim novcem. Tu u upotrebu dolazi realna kamatna stopa koja predstavlja stvarni povrat na investiciju. Ona je jednaka nominalnoj kamatnoj stopi koja je umanjena za stopu inflacije čime ona ukazuje na činjenicu da novac kroz protek vremena gubi na svojoj vrijednosti i kupovnoj moći. 

Realna kamatna stopa se računa tako da se od nominalne kamatne stope oduzme stopa inflacije. 

Realna kamatna stopa izračuna se prema sljedećoj formuli:

r=i-π

pri čemu je r realna kamatna stopa, i nominalna kamatna stopa, stopa inflacije.

Uz nominalnu kamatnu stopu koja se može razlikovati među bankama, kada je u pitanju oročavanje štednje, kao i među različitim korporacijama i dražavama, kada su u pitanju kamatne stope na obveznice, bitna determinata je inflacija, odnosno stopa inflacije. 

Inflacija

Inflacija je opće povećanje razine cijena roba i usluga. Ovdje je naglasak na općem povećanju, a ne na povećanju cijena pojedinih artikala. Inflacija dovodi do pada vrijednosti novca, odnosno njegove kupovne moći. U suštini to znači da za deset kuna danas možemo kupiti manju količinu iste robe ili usluga, nego što smo mogli kupiti prije deset godina. 

S obzirom na to da stopa inflacije varira kroz vrijeme, investitori odluke o vlastitim investicijskim pothvatima donose na temelju očekivane inflacije. Ako očekuju porast inflacije u budućnosti, zahtjevat će veći prinos na svoju investiciju, odnosno svoju pažnju će usmjeriti na investicije koje nose veću nominalnu kamatnu stopu.  Očekivanja glede inflacije utječu i na kamatne stope koje se formiraju na tržištima pa će tako u slučaju da investitori očekuju porast inflacije u narednim godinama tržišna kamatna stopa rasti čime rastu i stvarne, odnosno realne kamatne stope. 

Ipak, u današnje vrijeme većina središnjih banaka za svoj glavni cilj ima održavanje stabilnosti cijena, što u praksi znači da središnje banke teže ostvarivanju niske i stabilne inflacije. Kada je inflacija niska, cijene su stabilnije, lakše je uspoređivati cijene različitih dobara i usluga te je lakše anticipirati buduću inflaciju. 

Na što ukazuje realna kamatna stopa? 

Realna kamatna stopa je kamatna stopa koja smanjuje ostvareni prinos štediše i investitora za inflaciju dajući tako uvid u stvarni prinos koji su ostvarili. Na taj način realna kamatna stopa u obzir uzima opadanje kupovne moći novca kroz određeno vremensko razdoblje. 

U slučaju postojanja inflacije, realna kamatna stopa je manja od nominalne kamatne stope. Npr. ako obveznica nosi prinos od 4% godišnje, a stopa inflacije za isto razdoblje iznosi 3%, realna kamatna stopa iznosit će 4%-3%=1%.  To znači da je stvarni prinos koji je imatelj obveznice ostvario 1%, odnosno da će se stvarna vrijednost njegove investicije u periodu od godine dana povećati za samo 1%. 

U slučaju da je investitor isti iznos novaca odlučio oročiti u banci uz nominalnu kamatnu stopu od 1%, njegov stvarni prinos iznosi bi 1%-3%=-2%. Ako ste na štednju stavili 10.000 kuna, na kraju godine vrijednost vaše štednje iznosi 10.100 kuna. Međutim, ako su cijene porasle za 3%, trebat ćete 10.300 kuna da bi kupili istu robu ili usluge koje su prije godinu dana koštale 10.000 kuna.Tako se stvarna vrijednost vaše investicije zapravo smanjila i time su sredstva koja ste inicijalno oročili zapravo izgubila na vrijednosti. 

Glavna važnost realne kamatne stope proizlazi iz činjenice da ona uzima u obzir promjenu kupovne moći novca. Deset kuna koje smo imali prije deset godina ne vrijede isto kao današnjih deset kuna, a razlog tome je inflacija koja je rezultirala padom kupovne moći novca. Stoga bi ona trebala služiti kao orijentir za odabir budućih investicija pri čemu bi se odluka, između ostalog, trebala temeljiti na razlici nominalne kamatne stope i očekivane stope inflacije. 

Za kućanstva i poduzeća je novac najvažniji element kupovne moći. Do smanjenje vrijednosti novca kroz vrijeme i njegove kupovne moći dolazi prije svega zbog postojanja inflacije. Inflacija obezvrjeđuje novac, a kao potencijalna zaštita od gubitka vrijednosti prouzrokovane njome javlja se investiranje koje osigurava prinos veći od inflacije, odnosno ulaganje koje barem neutralizira inflaciju. 

Investicija koja samo neutralizira inflaciju je investicija čija je nominalna kamatna stopa jednaka stopi inflacije, odnosno njezina realna kamatna stopa je jednaka nuli. S obzriom na to da bi investitori i štediše trebali u obzir uzmati upravo realnu kamatnu stopu te s obzirom na to da teže ostvarivanju pozitivnog stvarnog prinosa, trebali bi ulagati u investicije čija je nominalna kamatna stopa veća od stope inflacije. 

Kako se sačuvati od inflacije?

U današnjim okolnostima nominalne kamatne stope su izrazito niske. To znači da je i realna kamatna stopa, odnosno stvarni prinos koji investitori ostvaruju ulaganjem u instrumente također nizak. S ciljem uvećanja stvarne vrijednosti svojih ulaganja i ostvarivanja pozitivnog realnog prinosa, pametnije bi se bilo okrenuti investicijama koje osiguravaju dovoljno visok prinos da pokrivaju inflaciju i osiguravaju pozitivan stvarni prinos na investiciju. Jedna od takvih investicija, koja se u zadnje vrijeme našla pod povećalom investitora, je investicijsko zlato.

Pod investicijskim zlatom podrazumijevaju se zlatnici i zlatne poluge koje predstavljaju sigurnu investiciju otpornu na financijske i gospodarske krize, recesije, ratove i inflacije. Osim što neutralizira negativne efekte inflacije, ova investicija omogućava ostvarivanje zadovoljavajućeg realnog prinosa s obzirom na to da je u posljednjih 20 godina ostvarila prosječan rast od čak 9%.

Autor:

KamatneStope.com

Napomena:

Tekstovi na KamatneStope.com služe isključivo za informiranje i educiranje te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.