Štednja po viđenju predstavlja najjednostavniji oblik štednje koji je prvenstveno namijenjen štedišama koji žele uštedjeti novac, ali im je bitno da u bilo kojem trenutku tim sredstvima mogu pristupiti. 

Oročena štednja je najčešće korištena vrsta štednje koja podrazumijeva oročavanje sredstava na određeni vremenski rok u kojem se štediša obvezuje da sredstva neće koristiti. U većini slučajeva ipak postoji mogućnost prijevremenog raskida ugovora, odnosno razročavanja sredstava, ali se u takvim situacijama isplaćuje niža kamata u odnosu na situaciju da se sredstva nisu razročila. 

Osim razlike glede mogućnosti raspolaganja sredstava, razlika postoji i kada je riječ o kamatnim stopama. Kamatne stope na štednju po viđenju su niže nego kamatne stope na oročenu štednju. Kamatna stopa na štednju po viđenju najniža je u odnosu na sve ostale vrste štednje, a u nekim slučajevima ovaj oblik štednje ne nosi nikakve kamate. 

S obzirom na to da je štednja po viđenju daleko najneisplativija vrsta štednje, u slučaju raspolaganja viškom slobodnih novčanih sredstava trebalo bi ipak razmisliti o ugovaranju kratkoročne ili dugoročne oročene štednje s obzirom na to da ona ima veći prinos. Iako oročena štednja ima veći prinos od štednje po viđenju, obje vrste štednje su u suštini neisplative jer je njihova kamatna stopa izrazito niska pa ne omogućava ni eliminiranje negativnih efekata inflacije.

Koji su sve oblici štednje po viđenju i koje su glavne karakteristike? 

Možemo govoriti o nekoliko oblika štednje po viđenju, odnosno o nekoliko oblika a vista štednje.

Kunski a vista štedni račun je namijenjen za uplate u svrhu štednje i isplate gotovine te za prijenose na račune kojima štediša raspolaže. Za ovaj račun je karakteristično da vlasnik računa može opunomoćiti više osoba za raspolaganje sa sredstvima koja se na njemu nalaze. Najčešće banke ne uvjetuju minimalni iznos koji je potreban za otvaranje ove vrste štednje. 

Kao mjesto štednje po viđenju najčešće se smatraju različite vrste transakcijskih računa koje klijenti imaju u bankama – tekući, žiro i kunski račun. U tom smislu štednju po viđenju predstavljaju sredstva na navedenim računima pa se može reći da ako pojedinac ima pozitivno stanje na računu, ima i određenu svotu štednje. U slučaju ovih računa, vlasnik računa također može opunomoćiti više osoba za raspolaganje sredstvima koja se na njemu nalaze. 

Glavna karakteristika štednje po viđenju je mogućnost raspolaganja sredstvima u bilo kojem trenutku što je i najveća prednost ove vrste štednje. Ona omogućava raspolaganje sa štednim ulogom do visine raspoloživih sredstava pri čemu se u obzir mora uzeti maksimalan iznos sredstava koje banka klijentu može isplatiti. S obzirom da se štednja po viđenju uključuje i sredstva na deviznom računu, sredstva se mogu štedjeti u domaćoj i/ili stranim valutama od kojih su najčešće euro i dolar. 

Ova vrsta štednje najčešće nosi fiksnu kamatnu stopu, a sama kamatna stopa je najniža u odnosu na sve druge vrste štednje što ju čini najmanje isplativim oblikom držanja viška novčanih sredstava. Za sredstva na tekućim, žiro i deviznim računima većina banaka isplaćuje kamatnu stopu od 0,01% što je manje od kamate na oročenu štednju koja se u većini banaka kreće oko 0,02%. Obračun kamate je mjesečni, a kamata se pripisuje i isplaćuje na kraju kalendarske godine, odnosno pri zatvaranju štednje. Ono što je karakteristično za ovu vrstu štednje je da ostvarene kamate ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak od kapitala i pripadajućem prirezu.

Oročena štednja – najpopularnija vrsta štednje 

Oročena štednja podrazumijeva oročavanje sredstava na određeni vremenski rok i uz određenu kamatnu stopu. U vremenu trajanja oročenja, štediša ne može raspolagati oročenim sredstvima, odnosno raspolaganje sredstvima moguće je jedino po isteku vremena oročenja – na kraju ugovornog razdoblja ili prijevremenim raskidom ugovora. 

Kada je riječ o oročenoj štednji, možemo razlikovati štednju s jednokratnom i višekratnom, odnosno periodičnom uplatom sredstava. Kod štednje s jednokratnom uplatom vrši se uplata sredstava samo na početku štednje, dok u slučaju štednje koja nudi mogućnost višekratne uplate sredstava štediša sredstva može uplaćivati tijekom cijelog trajanja vremena oročenja. Oročena štednja najčešće podrazumijeva nenamjensko oročavanje sredstava, a namjensko oročavanje sredstva prvenstveno podrazumijeva ugovaranje stambene štednje. 

Oročena štednja može se ugovoriti u domaćoj valuti ili u jednoj od stranih valuta. U slučaj da se štediša odluči na štednju u jednoj od stranih valuta, tada je riječ o deviznim oročenim depozitima pri čemu se štediše najčešće odlučuju za oročenje sredstava u eurima i američkim dolarima, a rjeđe u ostalim stranim valutama. 

Za ovu vrstu štednje banke često propisuju minimalan iznos sredstava koji je potreban da se ugovori ova vrsta štednje, a on se najčešće kreće u rasponu od 500 kuna pa sve do 2.000 kuna, ovisno o tome je li riječ o štednji s jednokratnom ili višekratnom uplatom. Također, ovaj iznos se razlikuje kad je riječ o deviznoj oročenoj štednji te je u tom slučaju minimalni iznos sredstava znatno viši, nego kad je riječ o kunskoj štednji. 

Kamatne stope na oročenu štednju su također fiksne, ali su više od kamatnih stopa koje se primjenjuju kod štednje po viđenju. Većina banaka nudi kamatnu stopu od 0,02% na nenamjensku oročenu štednju pri čemu određene banke nude veću kamatnu stopu što je rok oročavanja dulji pa u tom slučaju ona može prijeći i 0,5% kada je riječ u duljem vremenu oročenja. Što se tiče kamatnih stopa deviznu oročenu štednju, one su u većini banaka iste kao i za kunsku oročenu štednju. 

Iako oročena štednja nudi veći prinos, njezin prinos u vidu isplata kamata podliježe oporezivanju porezom na dohodak od kapitala po stopi od 12% te pripadajućem prirezu. Ovako se prinos kojeg štediša ostvaruje dodatno umanjuje pa je on efektivno manji od 0,02%. Prinos kojeg štediša ostvaruje je nedostatan da pokrije negativne efekte inflacije s obzirom na to da je inflacija u 2020. godini iznosila 1,9%. Kako bismo dobili realan prinos štediša, od nominalne kamatne stope oduzimamo stopu inflacije te vidimo da je njihov stvari prinos zapravo negativan, iznosi -1,88%. Ovakav negativan prinos oročene štednje ukazuje da štediša oročavanjem svojih novaca zapravo gubi na vrijednosti što ovakav oblik štednje čini potpuno neisplativim.

Autor:

KamatneStope.com

Napomena:

Tekstovi na KamatneStope.com služe isključivo za informiranje i educiranje te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.